Konfiguriranje KAKO
Guido Gonzato, guido@ibogeo.df.unibo.it
verzija 1.2.6, 19. sijecnja 1999.
Ovaj se KAKO trudi uciniti podesavanje vase nove Linux kante brzim i
laksim. Tu cete naci nekoliko konfiguracija najuobicajenih aplikacija
tako da raditi pocnete uz udoban sustav.
______________________________________________________________________
Sadrzaj
1. Uvod
1.1 Cemu ovaj KAKO
1.2 Sto cemo konfigurirati
2. Opce sredivanje sustava
2.1 Tipkovnica
2.2 Kernel
2.3 Rusenje sendmaila
2.4 Brzina tvrdog diska
2.5 Zip Drive na paralelnom portu
2.6 Drajveri za uredaje
2.7 Poruke pri logiranju
2.8 Ime racunala
2.9 Mis
2.10 Tocke montiranja
2.11 lilo(8) i LOADLIN.EXE
2.11.1 Savjet o sigurnosti
2.12 Mail sposobnosti
2.13 Konfiguriranje pisaca
2.14 SVGATextMode
3. Konfiguracija programa
3.1 bash(1)
3.2 ls(1)
3.3 less(1)
3.4 emacs(1)
3.5 joe(1)
3.6 jed(1)
3.7 efax(1)
3.8 TeX i prijatelji
3.9 Izbjegnite PPProbleme!
3.9.1 Brzi uvod u eznet
3.10 POP klijent
3.11 X Window System (XFree86)
3.11.1 Namjestanje X servera
3.11.2 Numericka tipkovnica
3.11.3 Graficki login koristeci xdm
3.11.4 Window manager
3.12 Korisnicke konfiguracije
3.13 Nadogradivanje
4. Konfiguracijski programi
5. Kraj
5.1 Autorska prava
5.2 Komentari
5.3 Odricanje
6. Hrvatski prijevod
______________________________________________________________________
11.. UUvvoodd
11..11.. CCeemmuu oovvaajj KKAAKKOO
Instalirao sam Linux na mnogim racunalima i zamijetio da su danasnje
distribucije sjajne, ali im nazalost nedostaju neke osnovne
konfiguracije. Vecina ce aplikacija raditi i bez njih, no neke nece.
A u c.ol.setup se stalno pojavljuju jedna te ista pitanja.
Kako bi to ispravio i kako bi olaksao nove instalacije, napisao sam
ucini-to-a-onda-to popis koji sam poslije prosirio u ovaj KAKO. Ovdje
cete naci gomilu primjera konfiguracija za najcesce koristene
aplikacije, programe i usluge, koje bi vam trebale ustediti podosta
vremena i posla.
Nekoliko primjera u ovom KAKO-u na neki nacin zavise o distribuciji.
Imam pristup samo Red Hat, Caldera OpenLinux i S.u.S.E. strojevima, pa
me nemojte shvacati preozbiljno ako imate Slackware, Debian ili neku
drugu distribuciju. U svakom slucaju, citanje dokumentacije i KAKO-a
uvijek se isplati, pa vam savjetujem da to svakako cinite. Moja
referentna distribucija je Red Hat; kako bih izbjegao ponavljanje,
``AT2YD'' znaci ``prilagodite ovo svojoj distribuciji''.
Zakljucna napomena: nadam se da ce ovaj KAKO sto prije zastarjeti.
Trenutni trend u Linux distribucijama je pruziti konfiguracijske
alate, a ne da administratora ostave samog u hrpi dokumentacije.
Dakle, kad god je moguce, uputit cu vas na pravi alat.
Najnovija verzija ovog dokumenta, kao i neki prijevodi, je dostupna na
<http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO>.
11..22.. SSttoo cceemmoo kkoonnffiigguurriirraattii
Za PC postoji beskonacno hardverskih konfiguracija, ali, po mom
iskustvu, jedna je prilicno cesta: racunalo s velikim diskom
podijeljenim na 3 particije (jedna za DOS/Windows, jedna za Linux i
jedna za swap), zvucnom karticom, modemom, CD-ROM pogonom, pisacem i
misem. I Zip Drive za paralelni port je vrlo cest.
To je hardver za kojeg pretpostavljam da cete ga konfigurirati, ali
ove je upute lako prilagoditi i drugim konfiguracijama. Podrazumijevam
da ste root dok editirate/sredujete/hakirate.
A sada, momci, zasucimo rukave.
22.. OOppccee ssrreeddiivvaannjjee ssuussttaavvaa
22..11.. TTiippkkoovvnniiccaa
Najprije, kako konfigurirati tipkovnicu. Ako ste ovaj korak preskocili
kod instalacije ili ste promijenili tipkovnicu, morate:
· odabrati odgovarajucu mapu iz /usr/lib/kbd/keytables. Na primjer,
slovene.map je slovenska tipkovnica;
· editirati datoteku /etc/sysconfig/keyboard tako da izgleda ovako:
KEYTABLE="/usr/lib/kbd/keytables/slovene.map"
· za postavljanje brzine ponavljanja i vrijeme cekanja dodajte ovaj
red /etc/rc.d/rc.sysinit (Red Hat) odnosno /etc/rc.d/rc.boot
(Caldera) odnosno /etc/rc.d/boot (S.u.S.E.):
/sbin/kbdrate -s -r 16 -d 500 # ili sto god vam se svida
Za ucitavanje keytablea pokrenite /etc/rc.d/init.d/keytable start
(AT2YD). O drugim posebnim tipkama se govori u narednim poglavljima.
Ako zelite da se NumLock automatski ukljucuje, dodajte ove redove u
/etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):
for tty in /dev/tty[1-9]*; do
setleds -D +num < $tty
done
22..22.. KKeerrnneell
Po mom misljenju, sljedeca stvar koju trebate napraviti je izgraditi
kernel koji najbolje odgovara vasem sustavu. To je vrlo jednostavno,
no, ako imate problema, pogledajte README u direktoriju /usr/src/linux
ili _K_e_r_n_e_l _H_O_W_T_O. Trikovi:
· Pazljivo razmislite o svojim potrebama. Odabiranje kernel
konfiguracije, primjenjivanje zakrpi i kompajliranje jednom za
svagda puno je djelotvornije nego ponovno konfiguriranje i
kompajliranje svakog mjeseca; to posebno vrijedi ako je vasa kanta
posluzitelj. Nemojte zaboraviti ukljuciti podrsku za sav hardver
koji cete mozda dodati u buducnosti (dakle, SCSI, Zip, mrezne
kartice, itd.).
· Ako imate Cyrix CPU kojeg kernel ne prepoznaje pravilno kao takvog,
primjenite odgovarajuce zakrpe za poboljsanje njegovih performansi.
Informacije na <http://www.linuxhq.com/patch/20-p0591.html>.
· Korisnici prijenosnika ce zeljeti popraviti citljivost svog LCD
zaslona. Prije sam predlagao primjenu kernel zakrpe, ali
SVGATextMode (pogledajte poglavlje ``SVGATextMode'') je vjerojatno
najbolje rjesenje. Ipak, Big Cursor kernel zakrpa se nalazi na
<http://www.linuxhq.com/patch/20-p0239.html>.
· Opet za korisnike prijenosnika: ako kanite koristiti PCMCIA faks
modem nneemmoojjttee kompajlirati serijsku podrsku kao modul; ukljucite je
u kernel jer inace vas PCMCIA modem nece raditi.
· Ako koristite PCMCIA kartice, nemojte zaboraviti kompajlirati i te
module; takoder, nemojte zaboraviti editirati
/etc/pcmcia/network.opts ako imate PCMCIA mreznu karticu.
· Ako dobijate one dosadne poruke od modprobea da ne moze pronaci
neke module, to znaci da treba srediti /etc/conf.modules.
Primjerice, ako ne koristite module ipx i appletalk, dodajte ove
retke:
alias net-pf-4 off
alias net-pf-5 off
· Da ustedite vrijeme pri sljedecem konfiguriranju i kompajliranju
kernela, snimite konfiguraciju u datoteku i cuvajte ju na sigurnom
mjestu. Pazite: ako nadogradite kernel, ta konfiguracijska datoteka
ce vjerojatno biti beskorisna jer ne sadrzi opcije novog kernela.
22..33.. RRuusseennjjee sseennddmmaaiillaa
Na nekim sustavima sendmail tokom dizanja zaustavi stroj na nekoliko
minuta. Postoje dva slucaja: 1. stroj nije izravno povezan na
Internet, 2. stroj je spojen i ima stalnu IP adresu.
Brzo rjesenje za prvi slucaj: neka /etc/hosts sadrzi ovakav red:
127.0.0.1 localhost
Drugi slucaj: zastoj uzrokuje /etc/hosts koji sadrzi red slican ovom:
127.0.0.1 localhost ime_vaseg_racunala
kojeg cete podijeliti ovako:
127.0.0.1 localhost
w.x.y.z ime_vaseg_racunala
Pogledajte i dio ``Ime racunala''.
22..44.. BBrrzziinnaa ttvvrrddoogg ddiisskkaa
Brzina vaseg (E)IDE tvrdog diska znacajno se moze poboljsati ppaazzlljjiivviimm
koristenjem hdparm(8). Ako ga u vasoj distribuciji nema, naci cete ga
na <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/hardware/>; trazite
datoteku hdparm-X.X.tar.gz.
Posto mnogi detalji ovise o vasem tvrdom disku i HD kontroleru, ne
mogu vam dati opcenit recept. Buduci da riskirate przenje vlastitog
datotecnog sustava, ppaazzlljjiivvoo pprroocciittaajjttee mmaann ssttrraanniiccuu prije koristenja
nekih opcija. U najjednostavnijem obliku, dodajte ovaj red datoteci
/etc/rc.d/rc.sysinit:
/sbin/hdparm -c1 /dev/hda # koristimo prvi IDE pogon
koji dodaje 32-bitnu I/O podrsku EIDE-u. A sto se tice opcije `-m',
evo sto mi je poslao Mark Lord, autor hdparma:
(...) ako vas sustav koristi komponente iz proslih nekoliko
godina [prije 1997.], sve ce biti u redu. Ako su starije od
toga, mmoozzddaa bude problema (manje vjerojatno). Cipovi s puno
gresaka su CMD0646 i RZ1000, cceessttoo koristeni na 486 i
(ranim) 586 plocama prije 2-3 godine.
22..55.. ZZiipp DDrriivvee nnaa ppaarraalleellnnoomm ppoorrttuu
Za verziju Zip Drivea na paralelnom portu mozete koristiti standardni
drajver koji dolazi s novijim (2.x.x) kernelima. Za vrijeme
konfiguracije kernela, provjerite da li je SCSI podrska i SCSI disk
podrska ukljucena. Zapamtite, izmedu pisaca i Zip Drivea na istom
portu moze biti konflikata, pa cete zeljeti koristiti kernel module.
Zip diskete se prodaju preformatirane na particiju /dev/sda4. Da Zip
proradi, samo trebate zadati
# chmod 666 /dev/sda4 # svatko moze pristupiti Zip Driveu
# insmod ppa
i Zip mozete montirati kao i obicno (bolje zadnji red dodajte datoteci
/etc/rc.d/rc.sysinit). Zipu mozete pristupiti i preko mtoolsa ako ovaj
red dodate u /etc/mtools.conf:
drive z: file="/dev/sda4" exclusive
Postoji i bolji ppa drajver od standardnog: pogledajte
<http://www.torque.net/~campbell>.
22..66.. DDrraajjvveerrii zzaa uurreeddaajjee
Uredaji u /dev (ili, jos bolje, simbolicke veze do stvarnih uredaja)
vam mogu nedostajati. Provjerite kojim uredajima odgovara vas mis,
modem i CD-ROM pogon, a onda ucinite ovo:
~# cd /dev
/dev# ln -s ttyS0 mouse
/dev# ln -s ttyS1 modem
/dev# ln -s hdb cdrom
Savjet: na nekim prijenosnicima uredaj misa je /dev/psaux: pazite na
to kod konfiguriranja X11.
Ako zelite, pokrenite chmod 666 na uredajima kao sto je /dev/cdrom,
/dev/modem, itd. kako bi postali potpuno dostupno svakom korisniku.
Ali bit ce sigurnosnih problema! Alternativno, stvorite grupu
``cdrom'', odredite root.cdrom za vlasnika /dev/cdrom i zatim
korisnike dodavajte toj grupi. Slican postupak vrijedi i za ostale
uredaje.
22..77.. PPoorruukkee pprrii llooggiirraannjjuu
Ako zelite promijeniti poruke pri logiranju, provjerite da li
/etc/rc.d/rc.local prepisuje /etc/issue i /etc/motd. (Red Hatov to
cini.) Ako to cini, pokrenite editor i na posao.
22..88.. IImmee rraaccuunnaallaa
Zadati naredbu hostname novo_ime_racunala mozda nece biti dovoljno.
Kako biste izbjegli famozni sendmail zastoj, slijedite ove korake
(vrijede samo za samostalan stroj):
· Editirajte /etc/sysconfig/network i promijenite tamosnji hhoossttnnaammee
(dakle, novo_ime.domena).
· Isto tako editirajte /etc/HOSTNAME.
· Dodajte svoju IP adresu i novo ime u /etc/hosts:
10.56.142.1 novo_ime.domena
22..99.. MMiiss
Usluge gpma su korisne za cut & paste operacije u tekstualnom modu i
koristenje misa u nekim aplikacijama. Na Red Hatu, provjerite imate li
datoteku /etc/sysconfig/mouse i pise li u njoj:
MOUSETYPE="Microsoft"
XEMU3=yes
Takoder morate imati datoteku /etc/rc.d/init.d/gpm, u koju cete
dodavati dodatne parametre. Moja izgleda ovako:
...
daemon gpm -t $MOUSETYPE -d 2 -a 5 -B 132 # mis s dvije tipke
...
Naravno, pobrinite se da ova konfiguracija odgovara vasoj vrsti misa.
Na vecini prijenosnika $MOUSETYPE je ``PS/2''.
Na Calderi samo dodajte ovaj red u /etc/rc.d/rc.boot:
/usr/bin/gpm
Na S.u.S.E.-u, opcije za gpm idu u /etc/rc.config; na Debianu cete
editirati /etc/gpm.conf.
Ako zelite imati izbornike u konzoli na pritisak Ctrl i tipke misa,
konfigurirajte gpm-root. Prilagodite dani izbornik u /etc/gpm-
root.conf i pokrenite gpm-root iz /etc/rc.d/rc.local (AT2YD).
22..1100.. TToocckkee mmoonnttiirraannjjaa
Zgodno je imate tocke montiranja za diskete, druge uredaje i NFS-om
izvezene direktorije. Na primjer, mozete napraviti sljedece:
~# cd /mnt
/mnt# mkdir floppy; mkdir cdrom; mkdir win; mkdir zip ; mkdir posluzitelj
Ovime cete napraviti tocke montiranja za DOS/Win diskete, ext2
diskete, CD-ROM, Windows particiju, Zip na paralelnom portu i NFS
direktorij.
Sada editirajte datoteku /etc/fstab i dodajte joj ovo:
/dev/fd0 /mnt/floppy vfat user,noauto 0 1
/dev/cdrom /mnt/cdrom iso9660 ro,user,noauto 0 1
/dev/sda4 /mnt/zip vfat user,noauto,exec 0 1
/dev/hda1 /mnt/win vfat user,noauto 0 1
posluzitelj:/export /mnt/posluzitelj nfs defaults
Ocito, u prvom polju morate napisati odgovarajuci uredaj. Noviji
kerneli imaju ugraden pristup FAT32 particijama; za starije postoji
zakrpa kernela na
<http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html>. man mount za
vise informacija.
Toplo vam preporucam da instalirate mtools za pristupanje DOS/Windows
disketama!
22..1111.. lliilloo((88)) ii LLOOAADDLLIINN..EEXXEE
Mnogi korisnici koriste i Linux i DOS/Windows na istom racunalu, pa
pri dizanju zele odabrati OS; to bi trebalo srediti kod instalacije,
ali ako niste, ucinite sljedece. Pretpostavimo da je /dev/hda1
DOS/Windows, a /dev/hda2 Linux particija.
# fdisk
Using /dev/hda as default device!
Command (m for help): a
Partition number (1-4): 2
Command (m for help): w
#
Tako ste aktivirali Linux particiju. Sada napisite jednostavan
/etc/lilo.conf:
boot = /dev/hda2
compact
delay = 50
# message = /boot/poruka.txt # napisite vlastitu ako zelite
root = current
image = /boot/vmlinuz # Linux se dize podrazumijevano jer je prvi naveden
label = Linux
read-only
other = /dev/hda1
table = /dev/hda
label = DOS
Sad pokrenite /sbin/lilo i to je to. lilo je najbitniji dio vase
instalacije, pa je vrlo pozeljno da procitate njegovu dokumentaciju.
Za ucitavanje Linuxa iz DOS/Windowsa bez resetiranja, stavite
LOADLIN.EXE u direktorij (na DOS particiji!) koji je u DOS-ovom PATH-
u; zatim kopirajte svoj kernel u, recimo, C:\TEMP\VMLINUZ. Ova ce
jednostavna .BAT datoteka ucitati Linux:
rem linux.bat
smartdrv /C
loadlin c:\temp\vmlinuz root=/dev/hda2 ro
Ako koristite Windows 9x, namjestite ``Properties'' ovog .BAT-a tako
da se pokrece u MS-DOS modu.
22..1111..11.. SSaavvjjeett oo ssiigguurrnnoossttii
Backup MBR-a prije instalacije Linuxa je siguran potez. Koristite
RESTORRB (iz paketa FIPS) prije instalacije, ili dignite Linux s
rescue diskete i zadajte ovu naredbu:
# dd if=/dev/hda of=MBR bs=512 count=1
Zatim barem dvaput kopirajte datoteku MBR na diskete. Ako do
katastrofe dode, mozete vratiti svoj stari MBR naredbom:
# dd if=/mnt/MBR of=/dev/hda bs=446 count=1
ako je disketa s datotekom MBR montirana na /mnt. Mozete i koristiti
DOS sistemsku disketu i pokrenuti FDISK /mbr.
22..1122.. MMaaiill ssppoossoobbnnoossttii
Zeljet cete moci citati e-mail poruke koje su pisane HTML-om ili
sadrze egzoticne formate datoteka. Provjerite imate li dvije datoteke:
/etc/mime.types i /etc/mailcap. Prva navodi vrste datoteka i njihove
nastavke, kao na primjer:
application/postscript ps eps
image/jpeg jpe jpeg jpg
text/html html
Druga govori mail klijentu kako prikazati tu vrstu datoteke.
Mozda cete primati poruke od ljudi koji koriste Microsoft Outlook,
cije poruke su visedjelom MIME formatu. Ova dva reda, dodana u
/etc/mailcap, bi vam trebala omoguciti citanje takvih poruka:
text/plain; less %s; needsterminal
text/html; lynx -force_html %s; needsterminal
22..1133.. KKoonnffiigguurriirraannjjee ppiissaaccaa
Sve distribucije za koje znam imaju konfiguracijski alat za
podesavanje pisaca (printtool, yast, odnosno magicfilter); ako ga
nemate, evo osnova rucnog konfiguriranja.
Pretpostavimo da imate ne-PostScript (i ne ``Windows-only''!) pisac
kojeg zelite koristiti za ispis cistog teksta (na primjer, C programa)
i PostScript datoteka kroz Ghostscript, koji je vec instaliran.
Namjestanje pisaca se sastoji od nekoliko koraka:
· Saznajte na kojem je paralelnom portu vas pisac: isprobajte
# echo "zdravo, svijete" > /dev/lp0
# echo "zdravo, svijete" > /dev/lp1
i zapisite koji radi.
· Napravite dva spool direktorija:
# cd /var/spool/lpd
# mkdir cisto ; mkdir postscript
· Ako pisac pokaze "efekt stepenica" (vecina inkjetova hoce), treba
vam filter. Probajte ispisati dva reda pomocu
# echo "prvi red" > /dev/lp1 ; echo "drugi red" > /dev/lp1
Ako rezultat izgleda ovako:
prvi red
drugi red
onda snimite ovu skriptu kao /var/spool/lpd/cisto/filter:
#!/bin/sh
# Ovaj filter sreduje "efekt stepenica"
awk '{print $0, "\r"}'
i ucinite ju izvrsnom pomocu chmod 755 /var/spool/lpd/cisto/filter.
· Napravite filter za PostScript emulaciju. Snimite ovaj filter kao
/var/spool/lpd/postscript/filter:
#!/bin/sh
UREDAJ=djet500
REZOLUCIJA=300x300
VELICINA=a4
SLATIEOF=
nenscript -TUS -ZB -p- |
if [ "$DEVICE" = "PostScript" ]; then
cat -
else
gs -q -sDEVICE=$UREDAJ -r$REZOLUCIJA -sPAPERSIZE=$VELICINA -dNOPAUSE -dSAFER -sOutputFile=- -
fi
if [ "$SLATIEOF" != "" ]; then
printf "\004"
fi
(Ovo je primjer za HP DeskJet. Prepravite ga tako da odgovara vasem
pisacu).
· Konacno, dodajte ovo u /etc/printcap:
# /etc/printcap
lp|ps|PS|PostScript|djps::sd=/var/spool/lpd/postscript::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/postscript/filter::sh:
cisto::sd=/var/spool/lpd/cisto::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/cisto/filter::sh:
Za slozenije ili egzoticnije konfiguracije _P_r_i_n_t_i_n_g _H_O_W_T_O ceka na vas.
Ako ste koristili printtool, budite svjesni da ce GSDEVICE koji je
printtool izabrao raditi, ali nece nuzno biti najpogodniji za vas
pisac. Mozete se malo igrati s datotekom postscript.cfg; na primjer,
ja sam promijenio GSDEVICE iz cdj500 u djet500 i sada je ispis puno
brzi.
22..1144.. SSVVGGAATTeexxttMMooddee
Ovaj alat, dostupan na <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/sources/sbin>,
se moze koristiti za mijenjanje rezolucije zaslona, fonta i oblika
kursora na konzoli. Korisnici ciji jezik sadrzi naglasene znakove ce
ih moci koristiti u aplikacijama za konzolu, a korisnici prijenosnika
mogu promijeniti oblik kursora tako da bude vidljiviji.
Editirajte /etc/TextConfig ili /etc/TextMode, pocevsi na
podrazumijevanoj VGA definiciji. Hrvati bi trebali biti sretni s
ovakvom ``LoadFont'' sekcijom:
Option "LoadFont"
FontProg "/usr/bin/setfont"
FontPath "/usr/lib/kbd/consolefonts"
FontSelect "lat2u-16.psf" 8x16 9x16 8x15 9x15
FontSelect "lat2u-14.psf" 8x14 9x14 8x13 9x13
FontSelect "lat2u-12.psf" 8x12 9x12 8x11 9x11
FontSelect "lat2u-08.psf" 8x8 9x8 8x7 9x7
Nakon sto zavrsite, isprobajte svoju konfiguraciju naredbom slicnom
ovoj:
~# SVGATextMode "80x34x9"
Ako sve radi kako treba, izbrisite upozorenja iz /etc/TextMode i
stavite ovaj red u /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):
# SVGATextMode
/usr/sbin/SVGATextMode "80x34x9"
Primjetite da blok-kursor radi samo na nekim modovima; na jednom od
mojih strojeva, "80x32x9".
33.. KKoonnffiigguurraacciijjaa pprrooggrraammaa
Ovo su datoteke koje cemo sredivati: /etc/profile, /etc/bashrc,
.bashrc, .bash_profile, .bash_logout, .inputrc, .less, .lessrc,
.xinitrc, .fvwmrc, .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xmodmap.num, .Xdefaults,
.jedrc, .abbrevs.sl, .joerc, .emacs. Nemojte dodavati korisnike dok
ne zavrsite s konfiguracijom sustava; te cete datoteke staviti u
/etc/skel.
33..11.. bbaasshh((11))
Mozda najvazniji program nakon kernela. Ovo su glavne datoteke za
prilagodavanje ponasanja basha:
· /etc/bashrc sadrzi aliase i funkcije za cijeli sustav;
· /etc/profile sadrzi okruzje i programe koje treba pokrenuti za
cijeli sustav;
· $HOME/.bashrc sadrzi korisnicke aliase i funkcije;
· $HOME/.bash_profile sadrzi korisnicko okruzje i programe koje treba
pokrenuti;
· $HOME/.inputrc sadrzi znacenja tipki i druge stvari.
Ispod su prikazani primjeri ovih datoteka. Najprije, najvaznija:
/etc/profile. Koristi se za konfiguriranje mnogih mogucnosti vase
Linux kante, kao sto cete vidjeti u sljedecim poglavljima. Pazite na
obratne navodnike!
# /etc/profile
# Okruzje i programi koje treba pokrenuti za cijeli sustav
# Funkcije i aliasi idu u /etc/bashrc
# Ova datoteka se brine se o sljedecim opcijama i programima:
#
# o PATH
# o promptovi
# o nekoliko varijabli okruzja
# o ls u boji
# o less
# o rxvt
#
# Korisnici mogu ponistiti ove opcije i/ili dodati druge u svojem
# $HOME/.bash_profile
# postavljamo pristojan PATH (ukljucujuci KDE)
PATH="$PATH:/usr/X11R6/bin:/opt/kde/bin:$HOME/bin:."
# Obavjestavamo korisnika: login ili ne-login ljuska. Ako je login, prompt
# je obojan u plavo; inace je grimizno-ljubicast. Prompt root-a je crven.
# Za objasnjenje escape kodova pogledajte Colour-ls mini-HOWTO.
KORISNIK=`whoami`
if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
BOJA=44 # plava
else
BOJA=45 # grimizno-ljubicasta
fi
if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
BOJA=41 # crvena
PATH="$PATH:/usr/local/bin"
fi
ESC="\033"
STIL=';1m' # podebljano; izaberite koji stil cete koristiti
# STIL='m' # obicno
PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
PS2="> "
# molim, bez izbacivanja corea
ulimit -c 0
# postavljamo umask
if [ `id -gn` = `id -un` -a `id -u` -gt 14 ]; then
umask 002
else
umask 022
fi
# nekoliko varijabli
USER=`id -un`
LOGNAME=$USER
MAIL="/var/spool/mail/$USER"
NNTPSERVER=news.carnet.hr # ovdje stavite svoj
VISUAL=jed
EDITOR=jed
HOSTNAME=`/bin/hostname`
HISTSIZE=1000
HISTFILESIZE=1000
export PATH PS1 PS2 USER LOGNAME MAIL NNTPSERVER
export VISUAL EDITOR HOSTNAME HISTSIZE HISTFILESIZE
# ukljucujemo ls u boji
eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b`
export LS_OPTIONS='-s -F -T 0 --color=yes'
# podesavamo less
LESS='-M-Q'
LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"
LESSOPEN="| lesspipe.sh %s"
LESSCHARDEF=8bcccbcc13b.4b95.33b. # pokazuj boje u ls -l | less
export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARDEF
# sredi tipku backspace u rxvtu
if [ "$COLORTERM" != "" ] ; then
stty erase ^H # alternativa: ^H
fi
for i in /etc/profile.d/*.sh ; do
if [ -x $i ]; then
. $i
fi
done
# zovemo fortune, ako je dostupan
if [ -x /usr/games/fortune ] ; then
echo ; /usr/games/fortune ; echo
fi
Evo primjera /etc/bashrc:
# /etc/bashrc
# Funkcije i aliasi za cijeli sustav
# Okruzje ide u /etc/profile
# Iz nekog nepoznatog razloga, bash odbija naslijediti PS1
# u nekim okolnostima koje ne mogu shvatiti. Stavljanjem
# PS1 ovdje osiguravamo njegovo ucitavanje svaki put.
KORISNIK=`whoami`
if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
BOJA=44 # plava
else
BOJA=45 # grimizno-ljubicasta
fi
if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
BOJA=41 # crvena
fi
ESC="\033"
STIL=';1m' # podebljano
# STIL='m' # obicno
export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
export PS2="> "
export CDPATH="$CDPATH:~"
alias which="type -path"
alias ls="ls $LS_OPTIONS"
Ovo je primjer .bashrc:
# $HOME/.bashrc
# izvodimo globalne definicije
if [ -f /etc/bashrc ]; then
. /etc/bashrc
fi
# ovo je potrebno za obavijest korisniku da nisu u login ljusci
if [ "$DOBIJ_PS1" = "" ] ; then
BOJA=45; ESC="\033"; STIL=';1m'; # STIL='m'
KORISNIK=`whoami`
export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
fi
# aliasi
alias cp='cp -i'
alias l=less
alias lyx='lyx -width 900 -height 700'
alias mv='mv -i'
alias rm='rm -i'
alias x=startx
# Par korisnih funkcija
inst() # Instalira .tar.gz arhivu u trenutni direktorij.
{ tar -zxvf $1 }
cz() # Prikazuje sadrzaj .zip arhive.
{ unzip -l $* }
ctgz() # Prikazuje sadrzaj .tar.gz arhive.
{
for datoteka in $* ; do
tar -ztf ${datoteka}
done
}
tgz() # Stvara .tgz arhivu kao zip.
{
ime=$1 ; tar -cvf $1 ; shift
tar -rf ${ime} $*
gzip -S .tgz ${ime}
}
Evo primjera .bash_profile:
# $HOME/.bash_profile
# Korisnicko okruzje i programi koje koje treba pokrenuti
# Ova datoteka sadrzi opcije korisnika koje imaju prednost nad onima iz
# /etc/profile
# Uzmi korisnikove aliase i fukncije
if [ -f ~/.bashrc ]; then
DOBIJ_PS1="NO" # ne mijenjamo boju prompta
. ~/.bashrc
fi
# postavljamo par "normalnih" direktorija
export CDPATH="$CDPATH:$HOME:$HOME/tekst:$HOME/tekst/geologija"
Ovo je primjer .inputrc:
# $HOME/.inputrc
# znacenja tipki
"\e[1~": beginning-of-line # pocetak reda
"\e[3~": delete-char # brisanje znaka lijevo od kursora
"\e[4~": end-of-line # kraj reda
# (F1 .. F5) su "\e[[A" ... "\e[[E"
"\e[[A": "info \C-m"
set bell-style visible # molim, bez zvuka
set meta-flag On # omogucava 8-bitni ulaz (naglaseni znakovi/hrvatska slova)
set convert-meta Off # ne skida 8-bitne znakove
set output-meta On # tocno prikazuje 8-bitne znakove
set horizontal-scroll-mode On # pomice duge komandne linije
set show-all-if-ambiguous On # nakon sto je pritisnut <TAB>
Takoder je potrebno uciniti sljedece da tipke Backspace i Delete rade
u redu u xtermu i drugim X11 aplikacijama:
· Stavite ovo u svoj .xinitrc:
usermodmap=$HOME/.Xmodmap
xmodmap $usermodmap
· Nakon toga ce vas .Xmodmap sadrzavati:
keycode 22 = BackSpace
keycode 107 = Delete
To sreduje konzolu. Za xterm:
· Stavite ovo u svoj .Xdefaults:
xterm*VT100.Translations: #ponistavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
<Key>Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\
<Key>Home: string(0x1b) string("[1~")\n\
<Key>End: string(0x1b) string("[4~")\n\
Ctrl<Key>Prior: string(0x1b) string("[40~")\n\
Ctrl<Key>Next: string(0x1b) string("[41~")
nxterm*VT100.Translations: #ponistavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
<Key>Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\
<Key>Home: string(0x1b) string("[1~")\n\
<Key>End: string(0x1b) string("[4~")\n\
Ctrl<Key>Prior: string(0x1b) string("[40~")\n\
Ctrl<Key>Next: string(0x1b) string("[41~")
rxvt je malo slozeniji jer na njegovo ponasanje utjecu neke opcije za
vrijeme kompajliranja. Pogledajte gornji /etc/profile.
Vise informacija u man stranicama za _b_a_s_h(1) i _r_e_a_d_l_i_n_e(3).
Ne ocekujte da svaka aplikacija radi kako treba! Na primjer, ako
pokrenete joe u xtermu, neke tipke nece raditi; isto vrijedi i za
verzije rxvta starije od 2.4.5.
33..22.. llss((11))
ls moze u ispisu sadrzaja direktorija razlicite tipove datoteka
osvijetljavati razlicitim bojama. Da biste ukljucili tu mogucnost,
samo dodajte nekoliko redova datoteci /etc/profile kako je pokazano
gore. Medutim, to nece raditi u rxvtu starijem od verzije 2.21;
umjesto njega koristite neku verziju xterma. Izgleda da rxvt ima
gresku koja ga sprijecava u tocnom nasljedivanju okruzja pod odredenim
okolnostima. rxvt 2.4.5 i noviji su u redu.
Calderin ls nema boja, ali ima ekvivalent color-ls. Dodajte ovo u
/etc/bashrc:
alias ls="color-ls $LS_OPCIJE"
33..33.. lleessss((11))
S ovim izvrsnim alatom mozete pregledavati ne samo obicne tekstualne
datoteke, nego i one sazete gzip-om, tar i zip arhive, man stranice i
sto god imate. Njegova konfiguracija se sastoji od nekoliko koraka:
· Za koristenje sa strelicama, stavite ovu obicnu ASCII datoteku
.lesskey u svoj home direktorij:
^[[A back-line
^[[B forw-line
^[[C right-scroll
^[[D left-scroll
^[OA back-line
^[OB forw-line
^[OC right-scroll
^[OD left-scroll
^[[6~ forw-scroll
^[[5~ back-scroll
^[[1~ goto-line
^[[4~ goto-end
^[[7~ goto-line
^[[8~ goto-end
A zatim pokrenite naredbu lesskey. (To su escape nizovi za VT100
terminale.) Tako cete dobiti binarnu datoteku .less koja sadrzi
znacenja tipki.
· Snimite ovu datoteku kao /usr/local/bin/lesspipe.sh:
#!/bin/sh
# Ovo je preprocesor za 'less'. Koristi se kada je ova varijabla okruzja
# postavljena: LESSOPEN="|lesspipe.sh %s"
lesspipe() {
case "$1" in
*.tar) tar tf $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo sadrzaj .tar i .tgz
*.tgz|*.tar.gz|*.tar.Z|*.tar.z) tar ztf $1 2>/dev/null ;;
*.Z|*.z|*.gz) gzip -dc $1 2>/dev/null ;; # Tocno prikazujemo sazete datoteke
*.zip) unzip -l $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo arhive
*.arj) unarj -l $1 2>/dev/null ;;
*.rpm) rpm -qpil $1 2>/dev/null ;;
*.cpio) cpio --list -F $1 2>/dev/null ;;
*.1|*.2|*.3|*.4|*.5|*.6|*.7|*.8|*.9|*.n|*.man) DATOTEKA=`file -L $1`
DATOTEKA=`echo $DATOTEKA | cut -d ' ' -f 2`
if [ "$DATOTEKA" = "troff" ]; then
groff -s -p -t -e -Tascii -mandoc $1
fi ;;
*) file $1 | grep text > /dev/null ;
if [ $? = 1 ] ; then # to nije tekst
strings $1
fi ;;
esac
}
lesspipe $1
Zatim ju ucinite izvrsnom pomocu chmod 755 lesspipe.sh.
· Stavite potrebne varijable u /etc/profile kako je pokazano gore.
33..44.. eemmaaccss((11))
Rijetko koristim emacs, pa vam mogu dati samo nekoliko savjeta. Neke
distribucije emacsa ne dolaze podesene za boje i sintakticko
osvjetljavanje. Stavite ovo u svoj .emacs:
(global-font-lock-mode t)
(setq font-lock-maximum-decoration t)
To radi samo u X11. Stovise, kako biste omogucili naglasene znakove,
dodat cete ovaj red:
(standard-display-european 1)
Ostavljam vama da pregledate cijelu dokumentaciju emacsa kako biste ga
prilagodili svojim potrebama -- mozda ce vam trebati mjeseci...
Dotfile Generator (poglavlje ``Konfiguracijski programi'') je dobra
pripomoc u tome.
33..55.. jjooee((11))
Neke verzije joea ne rade s bojom u konzoli, kao ni s nekim posebnim
tipkama. Koliko znam, nitko nije nasao rjesenje tim malim neprilikama.
Brzo i prljavo (i ruzno) rjesenje za problem boja:
$ export TERM=vt100
$ joe mojadatoteka
(editirajte svoju datoteku)
$ export TERM=linux
Konfigurirajte joe editiranjem .joerc, .jstarrc ili vase omiljene
emulacije; mozete poceti od sistemskih konfiguracijskih datoteka iz
/usr/lib/joe.
33..66.. jjeedd((11))
Ovo je moj omiljeni editor: radi ono sto mi treba, manji je i lakse ga
je konfigurirati od emacsa, a prilicno dobro emulira druge editore.
Mnogi korisnici s mog sveucilista koriste jed kao emulaciju EDT-a,
editora VMS sustava.
jedove konfiguracijske datoteke su .jedrc i /usr/lib/jed/lib/*; prvu
mozete kopirati iz jed.rc u tom direktoriju.
· Kako biste natjerali jed da dobro koristi posebne tipke, napisite
datoteku /usr/lib/jed/lib/defaults.sl ciji je jedini red:
() = evalMfile("linux");
· Ako xjed naizgled ne prepoznaje tipku DEL, dodajte ove redove u
svoj .jedrc:
#ifdef XWINDOWS
x_set_keysym (0xFFFF, 0, "\e[3~");
setkey (``delete_char_cmd'', "\e[3~");
#endif
· Editirajte /usr/lib/jed/lib/linux.sl i stavite Info_Directory =
"usr/info";/ i /bin/mail nakon /UCB_Mailer = "/bin/mail";;
· Kako bi jed emulirao EDT (ili neki drugi editor), samo editirajte
par redova u .jedrc. Ako zelite koristiti `+' na numerickoj
tipkovnici za brisanje rijeci umjesto jednog znaka, dodajte ovo u
.jedrc:
unsetkey("\eOl");
unsetkey("\eOP\eOl");
setkey("edt_wdel", "\eOl");
setkey("edt_uwdel", "\eOP\eOl");
nakon reda () = evalfile("edt") (ili slicno).
· Natjerati xjed da koristi numericku tipkovnicu za emulaciju EDT-a
mozete ubacivanjem sljedeceg u .Xmodmap:
keycode 77 = KP_F1
keycode 112 = KP_F2
keycode 63 = KP_F3
keycode 82 = KP_F4
keycode 86 = KP_Separator
· Prilagodavanje boja za xjed se obavlja dodavanjem redova poput ovog
u .Xdefaults:
xjed*Geometry: 80x32+150+50
xjed*font: 10x20
xjed*background: midnight blue
# I tako dalje...
· Mogucnost kracenja neprocjenjivo stedi vrijeme. Snimite datoteku
poput ove kao $HOME/.abbrevs.sl:
create_abbrev_table ("Global", "0-9A-Za-z");
define_abbrev ("Global", "GG", "Guido Gonzato");
create_abbrev_table ("TeX", "\\A-Za-z0-9");
define_abbrev ("TeX", "\\beq", "\\begin{equation}");
define_abbrev ("TeX", "\\eeq", "\\end{equation}");
% I tako dalje...
i ukljucite ju pomocu ESC x abbrev_mode. Ako hocete da se kracenje
automatski ukljucuje, dodajte ovakve naredbe u svoj .jedrc:
define text_mode_hook ()
{
set_abbrev_mode (1);
}
%
define fortran_hook ()
{
set_abbrev_mode (1);
use_abbrev_table ("Fortran");
}
% i tako dalje...
33..77.. eeffaaxx((11))
Ovo je vjerojatno najprikladniji paket za jednostavno slanje/primanje
fakseva. Morat cete prilagoditi skriptu /usr/bin/fax; lak posao, ali
nekoliko stvari uzrokuje glavobolje:
· DIALPREFIX: najvjerojatnije jednostavno stavljanje `T' ili `P' nece
raditi u nekim zemljama (barem ne u Italiji). Umjesto toga stavite
`ATDT' ili `ATDP'.
· INIT i RESET: ovi stringovi sadrze inicijalizatore `-i' i `-k'
potrebne efaxu. Ako zelite dodati AT naredbu, dodajte ju
odgovarajucem stringu izostavljajuci `AT' i navodeci `-i' ili `-k'
prije ostatka. Na primjer: kako biste INIT-u dodali `ATX3' naredbu,
dodajte `-iX3'.
33..88.. TTeeXX ii pprriijjaatteelljjii
Pretpostavit cu da imate teTeX distribuciju. Samo par stvari:
· Za prilagodavanje uzorka prelamanja rijeci vasem jeziku, editirajte
datoteku /usr/lib/texmf/texmf/tex/generic/config/language.dat, a
zatim pokrenite:
# texconfig init ; texconfig hyphen
· Ako dodate LaTeX paket, nakon dodavanja datoteka u
/usr/lib/texmf/texmf/tex/latex pokrenite naredbu texhash da teTeX
prepozna novi paket.
· Za prilagodavanje dvipsa editirajte
/usr/lib/texmf/texmf/config/config.ps. Budite svjesni da polja o
podrazumijevanoj rezoluciji utjecu i na ponasanje xdvia; ako
naidete na neugodne pokusaje stvaranja fontova svaki put kada ga
pokrenete, stavite red
XDvi*mfmode:
u .Xdefault. Trebalo bi pomoci.
33..99.. IIzzbbjjeeggnniittee PPPPPPrroobblleemmee!!
Uzet cu zdravo za gotovo da vas kernel ima PPP i TCP/IP podrsku, da je
ukljucen loopback i da je vas pppd paket ispravno instaliran i, ako
zelite, suid-an na roota. Ocito, vas ISP mora podrzavati PPP.
Sada PPP mozete natjerati da radi na dva nacina: a) rucna
konfiguracija i b) konfiguracijski program koji se automatski za to
brine. Sto god odabrali, neka vam ove informacije budu pri ruci:
· broj telefona vaseg ISP-a;
· adrese DNS, mail i news posluzitelja vaseg ISP-a;
· domena vaseg ISP-a;
· vase korisnicko ime i lozinka.
Rucna konfiguracija je mucan posao. Morate editirati datoteke i pisati
skripte; nema previse posla, ali lako je pogrijesiti i pocetnici se
cesto boje. Tu je _P_P_P _H_O_W_T_O. Mozete koristiti i alate koji pitaju za
gornje informacije i obave sav posao umjesto vas.
Svakako cete bolje proci ako zgrabite neki od ovih zgodnih alata:
· EzPPP je napisan u X11, a stranica mu je
<http://www.serv.net/~cameron/ezppp/index.html>. Vrlo lak za
uporabu, skoro intuitivan, ali od vas zahtijeva da napisete skriptu
za spajanje.
· Za veze na konzoli dostupni su alati na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/serial/ppp/>.
Jedan od najboljih je pppsetup-X.X.tar.gz. Potrebne skripte.
· Trenutno najjednostavniji konfiguracijski alati su zasigurno wvdial
i eznet. Dajte im broj vaseg ISP-a, svoje korisnicko ime, svoju
zaporku, i stvar radi. Njihove stranice su
<http://www.worldvisions.ca/wvdial> i
<http://www.hwaci.com/sw/eznet>. Meni je drazi ovaj drugi.
33..99..11.. BBrrzzii uuvvoodd uu eezznneett
Najprije stvorite ovakvu /etc/resolv.conf datoteku:
nameserver w.x.y.z
gdje cete ubaciti adresu DNS-a svog ISP-a. Kako biste napravili racun
pomocu ezneta, pokrenite sljedecu naredbu:
~# eznet add service=VAS_ISP user=IME password=ZAPORKA phone=TELEFON
Zatim pokusajte dobiti svoj ISP pomocu eznet up VAS_ISP. Ako modem
ceka na znak slobodnog biranja i nece se spojiti, probajte naredbu:
~# eznet change VAS_ISP init0=atx3
Naredba za spustanje slusalice je eznet down. To je to!
33..1100.. PPOOPP kklliijjeenntt
Za skidanje poste s POP posluzitelja koristite POP klijent poput
fetchpopa ili fetchmaila. Drugi je napredniji i vjerojatno jedina
mogucnost ako se POP posluzitelj vaseg ISP-a ne zna nositi s naredbom
LAST. Dostupni su na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/mail/pop>.
Za konfiguriranje tih klijenata:
ffeettcchhppoopp
Kada ga prvi put pokrenete, pitat ce vas o nekim informacijama.
Odgovorite na pitanja i spremni ste za rad.
ffeettcchhmmaaiill
Prilagodite ovaj primjer .fetchmailrc-a:
# $HOME/.fetchmailrc
poll mojstroj.mojisp.com with protocol pop3;
user jura there with password _Luu%do is jura here
Jedan korisnik je javio da je dodavanje ``smtphost localhost''
drugom redu znatno poboljsalo performanse.
Dozvole ovoj datoteci morate postaviti naredbom chmod 600
.fetchmailrc jer ce inace fetchmail s pravom odbiti pokrenuti
se. Primjer je vrlo jednostavan i pretpostavlja da vas sendmail
radi; postoji beskonacno mnogo mogucnosti konfiguracije.
Pogledajte <http://www.ccil.org/~esr/fetchmail>.
33..1111.. XX WWiinnddooww SSyysstteemm ((XXFFrreeee8866))
33..1111..11.. NNaammjjeessttaannjjee XX sseerrvveerraa
Hajde, nije tako tesko kao prije... Sve vece distribucije sadrze alat
za namjestanje X11 (npr. XConfigurator, sax, XF86Setup, ili barem
xf86config). Konfiguracija X-a je prakticki automatska u danasnje
vrijeme, ali neke graficke kartice mogu odbiti raditi. Svaki put kada
iskusim probleme u namjestanju X-a na sustavu, vratim se jednostavnoj
metodi koja je uvijek radila:
· Pobrinite se da je obicni VGA server instaliran.
· Otidite na <ftp://ftp.XFree86.org/pub/XFree86/current/binaries>,
udite u odgovarajuci Linux poddirektorij i skinite arhive
X_verzija_bin.tgz, X_verzija_set.tgz, i sve servere. Uz druge
programe, prva arhiva sadrzi najnoviji SuperProbe.
· Otpakirajte X_verzija_bin.tgz u privremeni direktorij, udite u
njega i pokrenite ./SuperProbe. Ako prepozna vasu graficku karticu,
vjerojatno cete je moci namjestiti. Inace, nemate srece.
· Instalirajte servere i X_verzija_set.tgz iz /usr/X11R6/, a zatim
pokrenite XF86Setup.
To je kod mene uvijek radilo, ali kod vas ne mora. Molim vas zapamtite
da se X11 u vecini slucajeva nece konfigurirati jer su specifikacije
koje ste odabrali za svoj monitor preniske! Pocnite s konzervativnim
postavkama, dakle 800x600 s 256 boja, a zatim ih dizite. UUppoozzoorreennjjee::
takvi postupci su opasni i mogli biste ostetiti svoj monitor!
33..1111..22.. NNuummeerriicckkaa ttiippkkoovvnniiccaa
Vec smo vidjeli kako namjestiti nekoliko posebnih tipki. Primjer
datoteke .Xmodmap radi dobro ako zelite koristiti xjed, ali
onemogucava koristenje numericke tipkovnice. U tom slucaju ce vam
trebati jos jedna konfiguracijska datoteka, koju cemo nazvati
.Xmodmap.num:
! Definicije se mogu naci u <X11/keysymdef.h>.
keycode 77 = Num_Lock
keycode 112 = KP_Divide
keycode 63 = KP_Multiply
keycode 82 = KP_Subtract
keycode 86 = KP_Add
keycode 79 = KP_7
keycode 80 = KP_8
keycode 81 = KP_9
keycode 83 = KP_4
keycode 84 = KP_5
keycode 85 = KP_6
keycode 87 = KP_1
keycode 88 = KP_2
keycode 89 = KP_3
keycode 90 = KP_0
keycode 91 = KP_Decimal
Pobrinite se da vas /etc/X11/XF86Config ne sadrzi ova tri reda:
ServerNumLock
Xleds
XkbDisable
Ako ih sadrzi, zakomentirajte ih. Kako biste ponovo ukljucili
numericku tipkovnicu, pokretat cete naredbu xmodmap .Xmodmap.num.
33..1111..33.. GGrraaffiicckkii llooggiinn kkoorriisstteeccii xxddmm
Da bi vas pozdravljao graficki login, editirajte datoteku
/etc/inittab, koja bi trebala sadrzavati ovakav red:
x:5:respawn:/usr/bin/X11/xdm -nodaemon
gdje je 5 runlevel za X11 (S.u.S.E. koristi 4). Promijenite red koji
odreduje podrazumijevani runlevel (obicno 2 ili 3), tako da izgleda
ovako:
id:5:initdefault:
Broj boja je odreden u /etc/X11/xdm/Xserver (AT2YD):
:0 local /usr/X11R6/bin/X -bpp 16 # 65 tisuca boja
Ako vec imate .xinitrc, kopirajte ga u .xsession i ucinite doticni
izvrsnim pomocu chmod +x .xsession. Sada zadajte naredbu telinit 5 i
stvar radi.
33..1111..44.. WWiinnddooww mmaannaaggeerr
Nakon sto ste uspjeli natjerati X da proradi, beskonacno je mogucnosti
konfiguracije; ovise o window manageru kojeg koristite -- mozete
izabrati izmedu desetaka. Vecinom, sve se svodi na editiranje jedne
ili vise ASCII datoteka u vasem home direktoriju; u drugim slucajevima
ne morate editirati nista, nego koristite aplet ili cak izbornik.
Neki primjeri:
ffvvwwmm oobbiitteelljj
Kopirajte /etc/X11/fvwm/system.fvwmrc (ili slicno) u svoj home
direktorij koristeci odgovarajuce ime; pregledajte ga i pocnite
eksperimentirati. Mozda cete izgubiti puno vremena dok ne
dobijete tocno onaj izgled i osjecaj koji zelite.
WWiinnddoowwMMaakkeerr
Ima nekoliko konfiguracijskih datoteka koje zive pod
$HOME/GNUstep i sjajan konfiguracijski aplet.
KKDDEE
Ovdje nista ne treba rucno editirati: sve se moze obaviti preko
izbornika.
Ukratko: ako vam ne smeta editiranje konfiguracijske datoteke,
odaberite nesto kao icewm, fvwm*, blackbox itd.; ako vam smeta, izbor
je trenutno ogranicen na KDE i WindowMaker.
Vazno je da imate dobar .xinitrc. Primjer:
#!/bin/sh
# $HOME/.xinitrc
usermodmap=$HOME/.Xmodmap
xmodmap $usermodmap
xset s noblank # ugasi screen saver
xset s 300 2 # screen saver pocinje nakon 5 minuta
xset m 10 5 # postavi ubrzanje misa
rxvt -cr green -ls -bg black -fg white -fn 7x14 \
-geometry 80x30+57+0 &
if [ "$1" = "" ] ; then # podrazumijevano
WINMGR=wmaker
else
WINMGR=$1
fi
$WINMGR
Iako to izgleda nije nuzno, ucinite ga izvrsnim pomocu chmod +x
.xinitrc.
Ovaj .xinitrc vam dopusta biranje window managera: pokusajte
$ start startkde # ili neki drugi WM
(Nazalost, ne radi s nekim verzijama S.u.S.E.-a.)
33..1122.. KKoorriissnniicckkee kkoonnffiigguurraacciijjee
Kada zavrsite s editiranjem tocka-datoteka, kopirajte ih u /etc/skel
kako je pokazano u poglavlju ``Konfiguracija programa''. Primjetite
da se .pinerc ne moze potpuno prilagoditi; provjerite barem da su
polja user-domain, smtp-server i nntp-server pravilno postavljena.
33..1133.. NNaaddooggrraaddiivvaannjjee
Ako nadogradujete racunalo, napravite svoj uobicajeni backup i ne
zaboravite snimiti nekoliko dodatnih datoteka. Neke od njih bi mogle
biti /etc/X11/XF86Config, /usr/bin/fax, sve stvari u /usr/local,
konfiguracija kernela, cijeli /etc, i sva posta u /var/spool/mail.
44.. KKoonnffiigguurraacciijjsskkii pprrooggrraammii
Postoji nekoliko programa koji Linux cine laksim za postavljanje i
namjestanje. Neki postaju svojevrstan standard: Red Hat, Caldera i
druge distribucije isporucuju aplikacije kao sto je printtool, netcfg,
usertool, itd., a S.u.S.E. isporucuje sveobuhvatan konfiguracijski
program zvan YAST. Drugi korisni programi su:
TThhee DDoottffiillee GGeenneerraattoorr
Dobra X aplikacija s modulima za konfiguriranje paketa kao sto
su emacs, bash, procmail i drugi. Njena stranica je
<http://www.imada.ou.dk/~blackie/dotfile>.
LLiinnuuxxccoonnff
Ultimativni konfiguracijski alat. Moze sve, i u konzoli i pod X-
om. Odmah posjetite <http://www.solucorp.qc.ca/linuxconf>.
55.. KKrraajj
55..11.. AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa
Ako nije drukcije izrazeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moze se reproducirati i
distribuirati u cjelosti ili djelomicno, na mediju fizickom ili
elektronickom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
distribucija dopustena je i ohrabrena; medutim, autor bi o takvom
distribuiranju zelio biti obavijesten.
Svi prijevodi, izvedeni ili sazeti radovi koji ukljucuju Linux KAKO
dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranicenja na njegovu
distribuciju. Iznimke ovim pravilima moguce su pod odredenim
uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.
Ukratko, zelimo ohrabriti sirenje ovih informacija kroz sto je vise
moguce kanala. Medutim, zelimo zadrzati autorska prava na KAKO
dokumente i htjeli bi biti obavijesteni o bilo kakvim namjerama
redistribuiranja KAKO-a.
Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
na tjbynum@sunsite.unc.edu.
55..22.. KKoommeennttaarrii
Cak i vise od drugih KAKO-a, ovome trebaju i dobrodosli su vasi
prijedlozi, kritike i doprinosi. Odgovori nisu samo dobrosli: nuzni
su. Ako mislite da nesto nedostaje ili je pogresno, molim vas,
posaljite mi poruku. Ako imate distribuciju koja nije Red Hat ili
Calderai vase su konfiguracijske datoteke drukcije ili u drugom
direktoriju, recite mi i ukljucit cu vase informacije. Cilj mi je
uciniti zivot s Linuxom sto laksim.
Linux ima golem broj paketa, pa je nemoguce govoriti o svakom od njih.
Svoje zahtjeve/prijedloge ogranicite na "najrazumnije" programe --
prepustam to vasem zdravom razumu.
55..33.. OOddrriiccaannjjee
_K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O je napisao Guido Gonzato,
guido@ibogeo.df.unibo.it. Puno hvala svim drugim autorima KAKO-a i
piscima/odrzavateljima man stranica, cije sam djelo besramno pokrao; i
svim ljudima koji su mi poslali komentare.
Ovaj dokument je ``kakav jest''. Ulozeno puno truda da bude sto
tocniji, ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u
kojem slucaju autor nije odgovoran za bilo kakve stete proizasle iz
koristenja ovog djela.
Ipak, nadam se da ce vam ovo djelo biti korisno -- meni jest, kad god
instaliram novi Linux...
Uzivajte,
Guido =8-)
66.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd
Najnovija verzija ovog prijevoda moze se naci na
<http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>. Odrzava ga
Matej Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i
prijedlozi dobrodosli.
